Home » Vesti » V Godišnja skupština FENSa
 
arhiva vesti ]
 

V Godišnja skupština FENSa

V redovna godišnja Skupština Federacije nevladinih orgnazicija Srbije (FeNS), pod nazivom «AKO NE EVROPA, ONDA ŠTA?»,  održana je 26. i 27. januara 2008. godine u Beogradu. Skupštini je prisustvovalo oko 210 predstavnika/ca organizacija članica Federacije, predstavnici vlasti, međunarodne zajednice, fondova i fondacija.
Federacija nevladinih organizacija Srbije (FeNS) osnovana je 2003. godine, i najbrojnija je mreža nevladinih organizacija koju, u ovom trenutku, čini 530 organizacija iz čitave Srbije.
Izvršni organ je Veće FeNS-a, koje je sastavljeno od 17 predstavnika organizacija, odabranih po regionalnoj osnovi. Veće ima tri ko-predsedavajuća koji u javnosti predstavljaju FeNS.
Učesnici Skupštine zaključili su da Srbija treba da izađe iz dileme da li da uđe u Evropsku uniju ili ne, i da svoj glas da Evropi.

Predsednik Skupštine Srbije Oliver Dulić kazao je u uvodnom delu skupštine organizovanom pod sloganom "Ako ne Evropa, šta onda?" da mu je žao što se Srbija osam godina nakon demokratskih promena još nalazi u toj dilemi.

Dulić je ocenio da Evropa nema alternativu i naveo da se Srbija danas nalazi na raskrsnici, ali i da će vrlo brzo odlučivati kojim putem će krenuti.

On je istakao da će se potruditi da ova godina u parlamentu bude godina evropskih integracija i izrazio nadu da će pitanje "Ako ne Evropa, onda šta?" ove godine biti trajno rešeno.

Dulić je pozvao one koji misle da Srbija ne treba da uđe u EU, da kažu šta je njihov plan i način rešavanja problema u izolovanoj zemlji.

Ministarka omladine i sporta Snezana Marković-Samardžić kazala je da je Evropska unija cilj koji je nesporan i dodala da će 3. februara, kada će biti održan drugi krug izbora, biti prevaziđena prepreka ka EU i da "zato treba da glasamo za predsednika".

Direktorka Kancelarije Vlade Srbije za evropske integracije Tanja Miščević rekla je da proces evropskih intergracija nije proces vlade i vlasti već celog društva.

Miščevićeva je navela da ona nije u dilemi - da želi u Evropu i da je plan da Srbija do kraja godine dobije status kandidat za ulazak u EU i da se svi građani Srbije nađu na beloj šengen listi.



Izvršni direktor Građanskih inicijativa Miljenko Dereta kazao je da je neophodno učiniti sve kako bi se ubrzao proces evropskih integracija.

"Izbor koji nameću nedogovorne političke elite zahteva odgovorno angažovanje svih građana, a samim tim i organizacija civilnog društva i nevladinih organizacija u kojima radimo. Mislim da bez obzira na svoje lične političke afinitete svoje glasove moramo dati Evropi", kazao je Dereta.

Nevladine organizacije uputile su poziv vladama država članicama EU, predstavniku Evropske komisije, visokom predstavniku EU za spoljnu politiku i bezbednost i komesaru za proširenje da EU sa Srbijom potpiše Sporzum o stabilizaciji i pridruživanju.

U pismu se navodi da bi "svako odlaganje potpisivanja tog sporazuma išlo na ruku konzervativnim i nacionalističkim snagama u Srbiji koje vode zemlju samoizolaciji, a sve dalje od vladavine prava i odgovornosti".

Nevladine organizacije uputile su otvoreno pismo i predsedniku i premijeru Srbije Borisu Tadiću i Vojislavu Koštunici, predsedniku parlamenta Oliveru Duliću i svim parlamentarni strankama u kom je izražena zabrinutost za kretanje zemlje u poslednjih nekoliko meseci i nedelja.

Iako je najavljeno da će se u nedelju, 27. januara 2008. godine učesnicima Konferencije obratiti predsednik Srbije Boris Tadić, to se nije desilo, jer je on bio sprečen državničkim obavezama. Umesto njega na skupu je govorio potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić.

Povodom potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i perspektivi kandidature Srbije za članstvo u EU, potpredsednik Vlade Božidar Đelić je, obraćajuci se učesnicima rekao da "nema više mnogo nedoumica, i da se vidi da sve zemlje članica i Evropska komisija žele da potpišu sporazum sa našom zemljom sa izuzetkom Holandije i Belgije. U ponedeljak, 28. januara 2008. godine, svi ministri inostranih poslova Evropske unije će raspravljati o najboljem i najbržem momentu kada može da se potpiše sporazum sa Srbijom. Nadam se da je to moguće već sledeće nedelje», dodao je Đelić. On se zapitao i šta to donosi proces evropskih integracija Srbije svakom građaninu. «Priliv investicija, nova radna mesta, podizanje životnog standarda u svakom segmentu društva pratili su evropski put svake zemlje koja se priključila Uniji. Malo se zna da je stopa nezaposlenosti u Bugarskoj pala poslednje četiri godine sa 15 na pet odsto, u Poljskoj sa 20 na osam odsto…sada se pojavljuje ozbiljni manjak radne snage u mnogim profesijama. Evropa je svuda dovela mnogo bolji život. Tako će biti i u Srbiji ukoliko ostane na evropskom putu. Međutim, uz bolji život, približavanje Evropi mora iznad svega da vrati osećanje dostojanstva našim građanima. To ne možemo postići ukoliko srpski građani ne budu imali slobodu kretanja na celom evropskom kontinentu. Zbog toga je  petak, 18. januar bio izuzetno važan u evropskom kalendaru Srbije - Evropska komisija je objavila početak pregovora o ukidanju viza za našu zemlju. Tehnička delegacija Evropske komisije stiže u Beograd u sredu, 30. januara na prvu rundu pregovora. Ovo je šansa koju ne smemo i nećemo ispustiti. Ukinućemo šengenske vize do kraja ove godine!”, istakao je Đelić.
Potpredsednik Vlade je govorio i o nužnosti saradnje države i civilnog sektora, neophodnosti donošenja Zakona o udruženjima, za koji je izrazio nadu da će biti usvojen u martu 2008. godine. Đelić je pozdravio uključenje mladih u izradi Nacionalne strategije, i podsetio da su zahvaljujući intervenciji organizacija civilnog sektora dva predloga, koja se odnose na omladinu i organizacije civilnog drustva 18. oktobra 2007. godine , na sednici Vlade Srbije, usla u revidirani Meomorandum o budzetskoj i ekonomskoj i fiskalnoj politici za 2008. godinu. Na kraju dvodnevne konferencije, «Ako ne Evropa, onda šta?», usvojena je i Deklaracija FENS/a o očuvanju evropske orijentacije Srbije. Naredna Konferencija Federacije planirana je za kraj 2008. godine.

Konferenciju su podržali Institute for Sustainable Communities (ISC), Balkan Trust for Democracy (BTD), Charles Stewart Mott Fondation (CSM), RockeFeller Brothers Fund (RBF), USAID, UNDP i EU.